Nakon što smo u prvom članku Vrata ljeta – „SOLARNA MATRICA: Komparacija proljetnih obreda i mitskih junaka ”, definirali temeljne astronomske, kalendarske i mitološke odrednice Beltanea te predstavili koncept Sunčane magistrale 72.48°, a u drugom članku, „GEOMETRIJA SVETOG: Beltane linija gabeoskog opservatorija”, analizirali njezin prolazak kroz Europu i niz lokaliteta koji se nalaze na tom precizno izračunatom pravcu, u ovom trećem nastavku širimo istraživanje na cjelokupnu trasu linije – od Hercegovine, preko Europe i Afrike, pa sve do Južne Amerike.

Ovaj rad predstavlja nastavak istraživanja astromitske geografije započetog u prvom članku o Beltaneu i temelji se na jednoj jednostavnoj, provjerljivoj i matematički egzaktnoj činjenici: postojanju precizno definiranog azimuta koji iz prostora Gabele presijeca velik broj prirodnih, arheoloških, sakralnih, povijesnih i kulturnih lokaliteta na području Europe, Afrike i Južne Amerike.

Polazna točka istraživanja nije mitologija, etimologija niti simbolika, nego geometrija. Linija je izračunata na temelju koordinata i njezino postojanje ne ovisi o bilo kakvom tumačenju. Svaka točka navedena u ovom radu nalazi se na njoj ili u njezinoj neposrednoj zoni djelovanja. Taj dio istraživanja pripada području mjerljivih i provjerljivih činjenica.

Drugi sloj rada čine interpretacije koje proizlaze iz kulturnih, povijesnih, mitoloških, religijskih i jezičnih obrazaca uočenih duž istoga pravca. Upravo ovdje valja jasno naglasiti metodološku razliku: značenjske, simboličke i fonetske poveznice ne predstavljaju dokaz u znanstvenom smislu riječi. One su interpretativni sloj koji ne pretendira zamijeniti službenu etimologiju, povijest ili lingvistiku.

Ipak, tijekom istraživanja počeo se pojavljivati iznimno velik broj podudarnosti koje je teško jednostavno odbaciti kao potpuno beznačajne. Duž iste geometrijske osi iznova se pojavljuju motivi svjetlosti i tame, života i smrti, izvora i groblja, brda i podzemlja, proljeća i zime, vatre i vode, kamenih uzvišenja, svetih mjesta, škola, bolnica, stražarnica i prijelaza. Istovremeno se ponavljaju određeni glasovni i značenjski korijeni koji, premda često pripadaju različitim jezicima i kulturama, stvaraju neobično gustu mrežu asocijacija.

Među njima posebno se ističu korijeni poput BEL, KAL, MAR, PETR, TOR, YAR/JAR i drugi. U službenim etimologijama oni imaju različita podrijetla i različita značenja, no unutar naše interpretativne matrice često tvore iznenađujuće simboličke parove.

Primjerice, korijen BEL pojavljuje se uz motive svjetlosti, uzvišenja, svetkovine, rođenja i proljetnog buđenja. Na jednoj strani linije nalazi se Belém, čije ime vodi prema Betlehemu – mjestu Kristova rođenja i dolaska Svjetla na svijet. Na drugoj strani pojavljuju se Gabela, Jebel i Sidi Bel Aid, svaki na svoj način povezani s uzvišenjem, gospodarom, svjetlom ili svetkovinom. U interpretativnom smislu taj se korijen prirodno nadovezuje na Beltane – Belovu vatru i početak svijetlog dijela godine.

Nasuprot tome, korijen KAL otvara sasvim drukčiji simbolički prostor. On priziva kal, ilovaču, zemlju, tamu, zatvorenost ciklusa, pa čak i arhetip smrti i raspadanja. No upravo iz blata nastaje novi život. U toj se napetosti krije njegova duboka veza s Beltaneom: smrt nije suprotnost životu nego njegov preduvjet. Kalvarija tako postaje mjesto smrti Svjetla, ali istodobno i potencijal njegova uskrsnuća. Kao što Samhain nije negacija Beltanea nego njegov nužni komplement, tako ni KAL nije suprotnost BEL-u nego druga polovica istog ciklusa.

Upravo je ta neprestana igra polariteta jedna od najupečatljivijih pojava duž cijele trase. Gotovo na svakom većem sektoru linije susreću se motivi koji pripadaju suprotnim stranama Godišnjeg kotača: život i groblje, škola i pogrebni zavod, izvor i pustinja, sveta planina i podzemni tunel, proljetni junak i zimska božica. Kao da geometrija pravca ne povezuje samo mjesta nego i arhetipske uloge koje različite kulture stoljećima pripovijedaju različitim jezicima.

Zbog toga ovaj rad ne treba čitati kao pokušaj dokazivanja jedinstvenog izvora svih mitova niti kao alternativnu etimologiju svijeta. Njegova je svrha mnogo skromnija, ali možda i zanimljivija: pokazati kako jedna precizno definirana geometrijska os može otkriti neočekivanu mrežu simboličkih, kulturnih i jezičnih rezonancija koje, promatrane zajedno, bude maštu i otvaraju nova pitanja.

Možda su mnoge od tih podudarnosti slučajne. Možda neke nisu. Upravo u tom prostoru između strogo mjerljive geometrije i ljudske potrebe da u krajoliku pronalazi priču, značenje i obrazac nalazi se srž ovoga istraživanja.